El Niño: zašto svjetska poljoprivreda ulazi u novo razdoblje vodnog stresa?

Prema podacima FAO-a⁴, tijekom 2024. godine više od 60 milijuna ljudi bilo je pogođeno klimatskim posljedicama povezanima s fenomenom El Niño. U južnoj Africi, u pojedinim područjima, gotovo 45 % površina pod kukuruzom pretrpjelo je značajne gubitke. Istodobno, međunarodne klimatske agencije već upozoravaju na mogući povratak ovog fenomena od 2026. godine¹.

Za poljoprivredu je poruka jasna: ekstremni klimatski događaji postaju sve učestaliji, intenzivniji i teži za predviđanje. Suše, nepravilne oborine, toplinski valovi i vodni stres danas postaju strukturni rizici za ratarske kulture.

El Niño: prirodni fenomen s globalnim posljedicama

El Niño je prirodni klimatski fenomen povezan s neuobičajenim zagrijavanjem voda tropskog Pacifika. Dio je ENSO ciklusa (El Niño Southern Oscillation), koji se izmjenjuje između toplih faza (El Niño), hladnih faza (La Niña) i neutralnih razdoblja.

Iako se ovaj fenomen događa tisućama kilometara daleko od europskih poljoprivrednih površina, njegove posljedice osjećaju se diljem svijeta. Kada temperature Pacifika porastu, klimatski obrasci se mijenjaju: neka područja bilježe obilne oborine, dok se druga suočavaju s dugotrajnim nedostatkom vode.

Za poljoprivredu se ti poremećaji često očituju kroz razdoblja suše, neravnomjerno raspoređene oborine i pojavu vodnog stresa tijekom najosjetljivijih faza razvoja usjeva.

Kao što ističe NOAA³: „El Niño mijenja temperature i obrasce oborina na globalnoj razini.”

Drugim riječima, nijedna poljoprivredna regija nije u potpunosti zaštićena od njegovih posljedica.

Fenomen čiji su učinci sve izraženiji u toplijoj klimi

El Niño nije nova pojava. Snažne epizode iz razdoblja 1997.-1998., 2015.-2016. te 2023.-2024. godine već su ostavile značajan trag na svjetsku poljoprivredu. Ono što se danas mijenja jest klimatski kontekst u kojem se ti događaji pojavljuju.

Za poljoprivrednike to znači veću klimatsku varijabilnost ne samo između pojedinih proizvodnih sezona, nego i unutar iste vegetacijske godine.

Povijesni obrasci postaju sve manje pouzdani. Rokove sjetve, razdoblja oborina i najosjetljivije faze razvoja usjeva sve je teže predvidjeti.

Kako sažima FAO⁴: „Poljoprivredne suše postaju jedan od najvećih rizika za globalnu sigurnost hrane.”

Kukuruz, pšenica, soja i suncokret: kulture izravno izložene riziku

Prvi utjecaj fenomena El Niño na usjeve najčešće je povezan s vodom. Točnije, s njezinim nedostatkom.

U mnogim poljoprivrednim regijama svijeta ovaj fenomen uzrokuje kašnjenje oborina, prekide kišnih razdoblja tijekom kritičnih faza razvoja usjeva ili neuobičajeno visoke temperature koje dodatno pojačavaju vodni stres.

Osim utjecaja na prinose, El Niño remeti i poljoprivredne kalendare. Neke proizvodne sezone započinju sa zakašnjelom sjetvom zbog nedovoljne vlage u tlu. U drugim slučajevima, tijekom iste vegetacijske sezone izmjenjuju se razdoblja viška vode i suše.

Takva nestabilnost postaje velik izazov za agronomsko upravljanje proizvodnjom.

Prema više međunarodnih istraživanja, ENSO utječe na čak 18 % globalne varijabilnosti prinosa kukuruza⁷.

Ovaj podatak jasno pokazuje koliko globalni klimatski fenomeni danas izravno utječu na uspješnost i produktivnost poljoprivrednih gospodarstava.

Kraj ljeta 2026: rizik od vodnog stresa već je prepoznat u glavnim poljoprivrednim proizvodnim područjima

Najnovije sezonske prognoze upućuju na povećan rizik od visokih temperatura i vodnog stresa u nekoliko ključnih poljoprivrednih regija svijeta.

U Europi projekcije programa Copernicus (ECMWF)¹¹ pokazuju veliku vjerojatnost temperatura iznad prosjeka na velikom dijelu zapadne i središnje Europe između lipnja i kolovoza 2026. godine. U pojedinim područjima središnje, istočne i mediteranske Europe ta vjerojatnost lokalno prelazi 60 do 70 %.

Takvi uvjeti mogli bi dodatno povećati nedostatak vode tijekom najosjetljivijih faza razvoja kukuruza, suncokreta i soje, osobito tijekom cvatnje i nalijevanja zrna. Nekoliko europskih meteoroloških analiza također upozorava na mogućnost stvaranja takozvane „toplinske kupole” (heat dome), fenomena koji može dugotrajno zadržavati mase toplog i suhog zraka iznad poljoprivrednih područja.

U Sjedinjenim Američkim Državama NOAA također predviđa¹² temperature iznad prosjeka u dijelu Srednjeg zapada i Velikih ravnica tijekom ljeta 2026. godine, uz rizik od suše koja bi mogla negativno utjecati na usjeve kukuruza i soje tijekom njihovih najkritičnijih razvojnih faza.

Ove projekcije ne predstavljaju precizne lokalne vremenske prognoze. Međutim, one potvrđuju trend koji je danas sve jasnije prepoznat: razdoblja ekstremnih vrućina i vodnog stresa postaju sve vjerojatnija u glavnim svjetskim proizvodnim područjima, upravo u trenucima kada su usjevi fiziološki najosjetljiviji.