Kada poljoprivrednik u aprilu izađe na njivu i vidi da je ozima pšenica prezimila u dobrom stanju, prvi osećaj je olakšanje. Druga misao, kod iskusnog gazde, skoro uvek glasi: „Dobro, a šta sada?“
Jer prezimljavanje je samo prvi deo priče. Prava sezona za ozime žitarice tek počinje – i odluke koje donosimo u narednih nekoliko nedelja odrediće koliko ćemo imati u kombajnu krajem juna.
Da bismo videli sa čime tačno ulazimo u 2026. sezonu, analizirali smo dnevne meteo podatke za četiri lokacije u Vojvodini – Bačku, Novi Sad, Banat i Srem – za period od 1. oktobra 2025. do 16. aprila 2026. Priča koju ovi podaci pričaju je zanimljiva, i ima jednu zajedničku poruku za sve nas.
Zima je bila darežljiva
Jesen 2025. krenula je loše za celu Vojvodinu. Oktobar je bio suv u svim regionima, sa vodnim bilansom od –17 do –37 mm (što znači da je zemljište gubilo više vode isparavanjem nego što je dobijalo od padavina). Setva ozimih useva je u mnogim delovima kasnila ili se obavljala u suvim uslovima.
Ali onda je stigla zima – i donela olakšanje.
Slika 1. Mesečne padavine u četiri regiona Vojvodine
Januar 2026. bio je izuzetan – u Novom Sadu je palo čak 102 mm padavina, u Banatu 91 mm. Februar je nastavio trend sa 50–71 mm. Zemljište je dobro napunjeno u dubljim slojevima, i to je razlog zašto pšenica danas izgleda dobro.
Temperature tokom zime bile su umerene – nijedna lokacija nije zabeležila ekstreman mraz koji bi ugrozio dobro otvrdnule useve. Najhladnije je bilo u Sremu (–13°C) i Banatu (–12°C), ali uvek u periodima kada je snežni pokrivač bio prisutan i štitio tillering nodu.
- Novi Sad: najblaža zima, 29 dana mraza, min. –6.2°C
- Bačka: 37 dana mraza, min. –10.2°C
- Banat: 43 dana mraza, min. –12.1°C
- Srem: 40 dana mraza, min. –13.0°C
Zaključak posle zime: ozimi usevi su prezimili u dobrom stanju, sa dobrom rezervom vode u profilu zemljišta. Dobar start.
Ali proleće menja tok
Tu priča prestaje da bude ružičasta. Pogledajte vodni bilans za mart i april 2026:
Slika 2. Mesečni vodni bilans (padavine minus evapotranspiracija)
Sve četiri lokacije, bez izuzetka, ušle su u deficit u martu. Banat je bio naročito pogođen – sa samo 21 mm padavina uz evapotranspiraciju od 73 mm, bilans u martu iznosi –52 mm. Prva polovina aprila je još gora – u Banatu je palo svega 1.6 mm za 16 dana.
Drugim rečima: od kraja marta do sredine aprila, zemljište u Vojvodini aktivno gubi vodu, i to baš u trenutku kada je pšenica ušla u fazu vlatanja – period kada biljka najviše traži i kada se najviše oblikuje budući prinos.
Slika 3. Kumulativni vodni bilans kroz sezonu – jasno se vidi nagli pad od marta
Grafikon kumulativnog bilansa još jasnije pokazuje situaciju. Sva četiri regiona su kroz januar i februar akumulirala pozitivan bilans, dostižući vrhunac krajem februara. Od tada – kontinuirani pad. Banat, obeležen crvenom linijom, je najdramatičniji: sada je već skoro na nuli kumulativnog bilansa, što znači da je sva zimska rezerva potrošena.
Tri regiona, tri različite situacije
Iako svi delimo isti klimatski obrazac, razlike između regiona su značajne i treba ih imati u vidu:
Slika 4. Ukupne padavine i deficit u kritičnom periodu – Banat je u najvećem riziku
Banat
Najteža situacija. Samo 266 mm ukupnih padavina – 85 mm manje nego u Novom Sadu. Deficit u martu i prvoj polovini aprila dostiže –101 mm. Poljoprivrednici u Banatu imaju najmanji manevarski prostor i trebalo bi najranije da razmisle o merama za očuvanje vlage i podršci biljci.
Bačka i Novi Sad
Umereno povoljna situacija. Ukupne padavine su na nivou od 313–351 mm, zimske rezerve su bile dobre, ali deficit u martu i aprilu od 54–68 mm je svakako zabrinjavajući. Praćenje padavina u narednim nedeljama biće ključno.
Srem
Najbolje stanje što se tiče vode – 318 mm ukupno i najmanji deficit u kritičnom periodu (–55 mm). Ali najveća izloženost hladnoći – apsolutni minimum od –13°C i 40 dana mraza. Pšenica je verovatno dobro, ali osetljivije kulture (uljana repica, ozimi ječam) su mogle pretrpeti lokalne štete.
Šta ovo znači za vaše polje
Ulazimo u period kada se krunišu rezultati zime, ali i kada se otvaraju najozbiljniji rizici sezone. Tri stvari su posebno važne:
- Rezerva vlage u zemljištu se brzo troši. Ako se trend suvog vremena nastavi kroz kraj aprila i maj, pšenica će morati sve više da oslanja na duboke slojeve zemljišta. Polja sa plitkim profilom i laganim zemljištem su pod najvećim pritiskom.
- Kritičan period se poklapa sa suvim vremenom. Vlatanje, klasanje i početak punjenja zrna – sve to se dešava upravo sada ili u narednih 4–6 nedelja. Ovo su faze kada vodni stres najviše utiče na prinos.
- Dugoročne prognoze sugerišu toplije proleće. Ako se to poklopi sa postojećim deficitom vlage, imamo scenario u kojem biljke ulaze u kombinaciju vodnog i toplotnog stresa u trenutku punjenja zrna.
Priprema je važnija od reakcije
Iskustvo iz prethodnih sezona potvrđuje jednu istinu koju agronomi dobro znaju: kada biljka počne da pokazuje vidljive simptome stresa – uvijanje lista, ubrzano sazrevanje, zastoj u rastu – fiziološka šteta je već napravljena. Ono što vidimo iznad zemlje je posledica onoga što se nedeljama dešavalo unutar biljke.
Zato pristup koji preporučujemo klijentima nije „sačekajmo da vidimo“, već „pripremimo biljku dok je još vreme“.
Kako EliGrain pomaže biljci da se pripremi
EliGrain je biostimulans baziran na fitosterolima – prirodnim jedinjenjima koja biljka sama proizvodi, ali u stresnim uslovima često ne dovoljno brzo. Kada se primeni preventivno, pre nastupa stresa, EliGrain pomaže biljci da:
- Efikasnije reguliše otvaranje i zatvaranje stoma, čime se smanjuje gubitak vode u toplim danima
- Bolje koristi raspoloživu vodu iz zemljišta kroz aktivaciju akvaporina u korenu
- Duže održi fotosintezu u uslovima visokih temperatura i ograničene vlage
- Sačuva potencijal prinosa u kritičnim fazama – vlatanju, klasanju i punjenju zrna
Jedna stvar koju uvek naglašavamo klijentima: EliGrain nije „čarobni štapić“ za sušu. Ako uopšte nema vode, nijedan biostimulans ne može napraviti čudo. Ali u uslovima umerenog vodnog stresa – a to je upravo scenario koji podaci za 2026. pokazuju – razlika između tretiranih i netretiranih polja može biti značajna, i često presudna za ekonomiku sezone.
Preporuka za sezonu 2026
Na osnovu analize meteo podataka i očekivanog razvoja situacije, naša preporuka za ovu sezonu ozimih žitarica jeste:
- Pratiti prognozu padavina na nedeljnoj bazi tokom aprila i maja
- Proceniti stanje korena i dostupne vlage u dubljim slojevima zemljišta
- Planirati primenu EliGrain-a pre perioda najveće osetljivosti – idealno u fazi vlatanja
- Za Banat i suvlje delove Bačke, razmotriti raniju primenu
- Kombinovati sa standardnim programom prihrane i zaštite useva
Zaključak
Sezona 2026. krenula je u dobrim uslovima zahvaljujući darežljivoj zimi. Ali dobar start nije garancija dobrog finala. Podaci jasno pokazuju da se uslovi menjaju – mart i april su suvi u celoj Vojvodini, sa posebno zabrinjavajućom situacijom u Banatu.
Poljoprivrednici koji ovu sliku prepoznaju na vreme i pripreme useve pre nastupa stresa, imaju realne izglede da iskoriste potencijal koji je zima ostavila. Oni koji čekaju da vide znakove stresa na njivi, najčešće to vide tek kad je prekasno.
Tim Wellton-a I Certis-Belchim-a je tu da podrži vašu odluku – kroz terenske posete, tehničke konsultacije i praktične preporuke prilagođene vašem regionu i tipu zemljišta.
Metodološka napomena: Analiza je rađena na osnovu dnevnih meteo podataka iz Open-Meteo baze za četiri reprezentativne lokacije u Vojvodini (Bačka: 45.61°N 19.52°E; Novi Sad: 45.25°N 19.83°E; Banat: 45.76°N 20.58°E; Srem: 45.05°N 19.68°E). Evapotranspiracija računata po FAO metodi. Period analize: 1. oktobar 2025. – 16. april 2026.